Poljoprivreda i parlamentarni izbori 2020. godine

izbori 2020 poljox

Prije nešto više od mjesec dana (1.6.2020.) uputio sam deset pitanja na adrese nekih političkih stranaka/koalicija. Koliko se njih javilo s povratnim odgovorima? Puno manje nego što sam očekivao, nažalost.

Najprije bih se osvrnuo i spomenuo one koji su bili korektni i odgovorili na svih deset postavljenih pitanja o poljoprivredi. To su učinile samo tri političke opcije.
SDP (Restart), DP (Domovinski pokret Miroslava Škore) i Možemo!.

Ovim putem im zahvaljujem na odgovorima, jer za razliku od ostalih pokazali su makar djelić poštovanja prema ovoj grani gospodarstva i prema meni kao voditelju stranice.

Ostali koji nisu odgovorili na postavljena pitanja, niti uopće poslali bilo kakav odgovor su sljedeći: Reformisti, Pametno, Živi Zid, Stranka s imenom i prezimenom, Stranka Ivana Pernara, MOST i HDZ.

U nastavku pročitajte odgovore ovih triju političkih stranaka koje su poslale svoje odgovore na deset pitanja o poljoprivredi vezanih za probleme i rješavanje problema u poljoprivredi u Hrvatskoj.



SDP (Restart)

1. Kojih pet mjera bi bile Vaše ključne mjere u sektoru poljoprivrede u sljedeće četiri godine mandata?
Predsjedništvo i Glavni odbor SDP-a usvojilo je Program za poljoprivredu, šumarstvo i vodno gospodarstvo još 2018. godine (koji je u međuvremenu proširivan i nadopunjavan), a koji je izradio Savjet za poljoprivredu, šumarstvo i vodno gospodarstvo SDP-a. U dijelu poljoprivrede utvrđeno je 5 glavnih ciljeva (srednjeročno do dugoročno razdoblje): najvažniji nam je zadovoljan poljoprivrednik koji živi od svog rada, trebamo postići samodostatnost u proizvodnji većine poljoprivrednih proizvoda po konkurentnim cijenama, izgraditi infrastrukturu u ruralnom prostoru kako bi bio naseljen i ugodan za život, želimo podići proizvodnju ekološke poljoprivrede na 20% i donijeti Nacionalne strategije prirodnih resursa RH (kao jedna zasebna cjelina Strategija razvoja poljoprivrede). Za postizanje ovih zacrtanih ciljeva odredili smo sljedećih 10 mjera (po redoslijedu žurnosti provođenja):
1. Smanjivanje PDV-a na repromaterijal u poljoprivredi sa sadašnje međustope od 13% na 5%
2. Podizanje izravnih potpora na 100% odobrene EU-omotnice
3. Pojednostavljenje i ubrzanje provođenja postupaka Programa ruralnog razvoja, te maksimalno iskorištenje Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EAFRD) i uvođenje novog modela sustava potpora s postavljanjem prioriteta na male i srednje OPG-ove, te uvođenje gornje granice potpora za velike proizvođače
4. Vraćanje modela odlučivanja o raspolaganju državnim poljoprivrednim zemljištem u nadležnost Agencije za zemljište kako bi se žurno svo državno poljoprivredno zemljište dalo u zakup, uz uvođenja prioriteta domicilnog stanovništva, mladih OPG-ovaca i mirnog posjeda (uz razradu daljnjih kriterija – stočarstvo, dohodovne kulture itd.) – novi Zakon o poljoprivrednom zemljištu
5. Regionalizacija hrvatske poljoprivrede i poticanje udruživanja poljoprivrednih proizvođača (udruge, zadruge, udruživanje proizvođačkih organizacija)
6. Ukidanje članarina u Hrvatskoj poljoprivrednoj komori (uvođenje dobrovoljnih članarina) i smanjivanje ostalih parafiskalnih nameta
7. Poticanje kratkih opskrbnih lanaca domaćih poljoprivrednih proizvoda kroz prilagodbu sustava javne nabave
8. Povezivanje, racionalizacija i učinkovito upravljanje svim javnim institucijama u nadležnosti ministarstva poljoprivrede
9. Uvođenje preventivno edukativnog sustava kontrole (upozoravanje i ispravljanje grešaka bez kažnjavanja) – država će postati partner poljoprivrednim proizvođačima
10. Organiziranje sustava aktivnog praćenja i analize učinaka zajedničke poljoprivredne politike s ciljem prilagodbe ZPP-a potrebama RH  

2. Na koji način bi spriječili ili smanjili uvoz proizvoda po „dumping“ cijenama, koje uništavaju domaću proizvodnju?
Uvriježeno je mišljenje da se u RH uvoze poljoprivredni proizvodi po “dumping” cijenama. Ako govorimo o unosu poljoprivrednih proizvoda iz članica EU, ovdje vrijedi zajednička poljoprivredna politika uz ista pravila tržišnog natjecanja (mi smo dio jedne “velike obitelji” – Europske unije). Dakle, kako je nama otvoreno tržište pod istim uvjetima u bilo koju članicu EU-a, tako je i obrnuto.
Ako govorimo o uvozu iz trećih zemalja, EU se “štiti”carinama, odnosno i RH kao članica EU. Jedini način da se dugoročno “obrani” domaća poljoprivredna proizvodnja je podizanje kvalitete i količine poljoprivredne proizvodnje po jedinici površine. Povećanjem produktivnosti proizvodnje uz dostizanje visine izravnih potpora kao što imaju svi proizvođači u EU, omogućiti će se i našim proizvođačima da budu konkurentni kvalitetom i cijenom poljoprivrednih proizvoda na tržištu. To znači prvenstveno ulaganje u edukaciju i modernizaciju proizvodnje, ali i udruživanje poljoprivrednih proizvođača, dakle praćenje svih najnovijih trendova, odnosno intenziviranje proizvodnje u svakom smislu te riječi.

3. Kako bi riješili problem državnog poljoprivrednog zemljišta, odnosno velikog zemljišnog potencijala koji je tijekom svih ovih godina ostao zanemaren? Imamo iznad 60% neiskorištenog državnog poljoprivrednog zemljišta.
Nužno je osnovati Agenciju za zemljište. Danas nemamo instituciju koja jedinstveno upravlja poljoprivrednim zemljištem, a to ne znači samo raspolaganje u smislu davanja zakupa, nego i u provođenju određenih mjera. Tu prvenstveno mislimo na komasacije, arondacije, melioracije i ostale prostorno planske radnje koje trebaju dovesti do okrupnjavanja parcela i razvoja infrastrukture za poljoprivredno zemljište. Digitalizacijom (prvenstveno kroz ARKOD sustav) svo poljoprivredno zemljište je evidentirano, a trenutno neiskorišteno zemljište bilo bi pogodno za ekstenzivnu i/ili ekološku poljoprivrednu proizvodnju. Stavljanje svog zemljišta u funkciju poljoprivredne proizvodnje je svakako prioritet SDP-a, pogotovo jer poljoprivredna proizvodnja već duži niz godina negativno utječe na BDP RH.

4. Jeste li za izradu jasne strategije o poljoprivredi koja bi definirala područja uzgoja (žitarica, voća, stoke…), s ciljem boljeg iskorištavanja zemljišta i veće profitabilnosti poljoprivrednika?
Da, jesmo. Kao odgovornoj Vladi prioritetni cilj bit će nam proizvodnja dovoljnih količina kvalitetne hrane za vlastito stanovništvo, pa je jedan od 5 glavnih ciljeva našeg Programa izrada Strategije razvoja hrvatske poljoprivrede, prehrambeno-prerađivačke industrije i ruralnih područja. Jasno ćemo odrediti ciljeve, prioritete i mjere s načelima i mehanizmima djelovanja vodeći računa o regionalnim razlikama u prirodnim i socioekonomskim uvjetima različitih geografskih područja. Poseban naglasak bit će stavljen na prehrambeno-prerađivačku industriju, mlade poljoprivrednike i obiteljska poljoprivredna gospodarstva. Razvijat ćemo tržište poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda.  

5. Povećanje stočnog fonda u Hrvatskoj je tema prisutna već godinama, međutim bez prave strategije i ljudi koji će to provesti do kraja. Kako bi Vi riješili taj problem?
Žurnom implementacijom našeg Program za poljoprivredu. Već u prvoj godini ćemo provesti većinu od desetak hitnih mjera koje će pozitivno utjecati na čitavu poljoprivrednu proizvodnju, a time i na sektor stočarstva. Isplatit ćemo izravne potpore u 100% iznosu u najkraćem roku, iskoristiti sav raspoloživi novac iz EU fondova namijenjen poljoprivredi i ribarstvu te uvesti novi model potpora s naglaskom na male i srednje OPG-ove. Smanjit ćemo stopu PDV-a na poljoprivredni repromaterijal na 5%, donijeti novi Zakon o poljoprivrednom zemljištu, poticati udruživanje proizvođača, smanjiti broj državnih dužnosnika u Ministarstvu poljoprivrede i osigurati svu stručnu pomoć.  

6. Poljoprivreda napreduje iz dana u dan, međutim, kod nas kao da vrijeme stoji. Isti proizvodi/sirovine kao prije dvadesetak godina, isti problemi, isti (nestručni) ljudi na pozicijama. Do koje točke „usijanja“ se treba doći da bi se shvatilo da poljoprivredna proizvodnja mora biti primarna stvar stabilne države, posebice uz prirodne blagodati koje Hrvatska posjeduje?  
Nedavna epidemiološka kriza je razgolitila svu ružnu istinu o našoj poljoprivredi. SDP je od 30 godina upravljanja hrvatskom državom svega 4 godine vodio Ministarstvo poljoprivrede što znači da je preostalih 26 godina to radio HDZ i njegovi partneri. Sad se vidi da umjesto da se o poljoprivredi vodila briga i unaprjeđivalo je, ona je doslovce prepuštena nebrizi i krivim odlukama. Hrvatska poljoprivreda mora i može naći svoje mjesto u zajednici naroda EU. Naša prednost su kvalitetno i nezagađeno tlo, dovoljno kvalitetne vode za navodnjavanje i povoljni agroklimatski uvjeti za uzgoj velikog broja različitih biljnih vrsta. Uzgojem prvenstveno za vlastite potrebe i prehrambenu industriju kao i uspostavom kratkih lanaca opskrbe možemo oporaviti našu poljoprivrednu proizvodnju. Uzgojem deficitarnih vrsta posebne kakvoće (proizvoda iz ekološke proizvodnje) i dobrom promidžbom istih, možemo konkurentno proizvoditi za izvoz.  

7. Poticaji se isplaćuju jednako onima koji obrađuju zemlju, i onima koji ne obrađuju zemlju, onima koji brinu o dugotrajnim nasadima, onima koji ne brinu o dugotrajnim nasadima itd. Kako stati tome na kraj? Kako biste poboljšali kontrole?
Razlikujemo način na koji se potpore u poljoprivredi isplaćuju, a to je po jedinici površine, i za određenu kulturu koja se uzgaja na određenoj poljoprivrednoj površini. Korištenje poljoprivrednog zemljišta uz one tehnologije koje zadovoljavaju pretpostavku “dobrog gospodarenja” u optimalnim uvjetima proizvodnje, dakle provođenje svih agrotehničkih mjera koje se moraju provoditi u poljoprivrednoj proizvodnji je jedna od mjera koja se nalazi u našem programu. Drugim riječima to znači savjetodavni pristup uz istovremenu kontrolu, ali i bolju organizaciju i kontrolu rada djelatnika pod ingerencijom Ministarstva poljoprivrede.  

8. Ostanak, odnosno povratak mladih na selo. Na koji način riješiti taj problem, kako pomoći mladima, koje mjere poduzeti?
Program ruralnog razvoja omogućava provođenje niza mjera kojima se ruralni prostor može i mora učiniti ugodnim za život. To se odnosi na izgradnju svih javnih infrastrukturnih objekata (vodoopskrba, odvodnja otpadnih voda, prometnice, širokopojasni internet – pametna sela, vrtići, škole, kao i ostali javni objekti), te korištenje bespovratnih sredstava koja nisu usko vezana uz poljoprivrednu proizvodnju kroz diverzifikacijske mjere (obrti, ruralni turizam i sl.) a omogućuju stvaranje novih radnih mjesta. Nažalost, svjedoci smo velike propuštene prilike koju dosadašnja Vlada nije iskoristila, jer je iskorištenost Programa ruralnog razvoja u zadnjoj godini ovog financijskog razdoblja 2014- 2020 jedva 40% od raspoloživog iznosa.  

9. Koju ćete osobu predložiti za mjesto ministra poljoprivrede ako formirate Vladu?
O imenima ljudi koji će sudjelovati u izvršnoj vlasti biti ćete na vrijeme informirani. Ono što Vam u ovome trenutku možemo potvrditi je da će SDP-ovi ministri biti stručni i kompetentni, a tako i budući ministar poljoprivrede.  

10. Vaša poruka biračima?
Učiniti ćemo sve pretpostavke da naša poljoprivreda čvrsto stane na noge. Ovaj resor ima ogroman potencijal, a naša Vlada će zajedno s poljoprivrednim proizvođačima vratiti poljoprivredu među vodeće gospodarske sektore. Imamo cijeli tim stručnih ljudi koji znaju kako zaustaviti trenutne negativne trendove i osigurati preduvjete za dostizanje samodostatnosti, i ono što je najvažnije, omogućiti poljoprivredniku, ribaru i šumaru dostojan život od njegovog rada, jer samo zadovoljan čovjek je motiviran da stvara novu vrijednost!!!
Izađite na izbore 05. srpnja i birajte RESTART koaliciju. Mijenjajmo Hrvatsku na bolje!!!


DP (Domovinski pokret Miroslava Škore)

1. Kojih pet mjera bi bile Vaše ključne mjere u sektoru poljoprivrede u sljedeće četiri godine mandata?  
 Reforma zemljišne politike: Ovom reformom bi se postigla brza aktivacija svih lako- obradivih neobrađenih površina (do 500.000 ha), za dugoročne učinke bilo bi potrebno strateško planiranje korištenja poljoprivrednog zemljišta, okrupnjavanje zemljišta, određivanje minimuma ispod kojeg se poljoprivredne površine ne smiju nikako dijeliti.
 Regionalizacija poljoprivredne proizvodnje: Donošenje neobaveznih smjernica poljoprivredne proizvodnje po poljoprivrednim pedoklimatskim regijama.
 Zaštita domaće proizvodnje i izmjena ZNTP- – Potrebno je ići u hitnu izmjenu ZNTP i usklađivanje s direktivom EU, dugoročno je potrebno poticati promjene u ponašanju potrošača, najvećim dijelom ponašanje potrošača i uvjetuje trgovačkim lancima prodaju domaćeg ili uvoznog pa stoga treba raditi na zajedničkom stavu cijele države da kupujemo domaće i provjereno.
Uspostava nacionalne police izradom Zakonskog okvira bila bi dobar početni put. Zaštita domaće, kvalitetne proizvodnje, boljom i kvalitetnijom kontrolom uvoznih poljoprivrednih proizvoda.
 Planiranje samodostatnosti – Isticanje i hitno poticanje proizvodnji koje su nam najmanje dostatne za naše potrebe (voće, povrće i meso); Dugoročno planiranje i izrada bilance tržišta i buduće potrošnje kako bi se strateški mogli odrediti prema sektorima u kojima je samodostatnost najmanja.
 Mladi poljoprivrednici i obiteljska poljoprivredna gospodarstva kao temelj rasta poljoprivredne proizvodnje : Trenutno porezno rasteretiti mlade poljoprivrednike te im pružiti svu osnovnu logističku i materijalnu podršku kako bi se bavili poljoprivredom i zasnivali obitelji na ruralnom prostoru.
Međuresorna suradnja s resorom zaduženim za demografiju. Poticati školovanje mladih poljoprivrednika, studijska putovanja, studiranje u inozemstvu s obvezom vraćanja i ostanka minimalno 5 godina.  

2. Na koji način bi spriječili ili smanjili uvoz proizvoda po „dumping“ cijenama, koje uništavaju domaću proizvodnju?
Za postizanje dugoročnih učinaka potrebno je poticati promjene u ponašanju potrošača, najvećim dijelom ponašanje potrošača i uvjetuje trgovačkim lancima prodaju domaćeg ili uvoznog pa stoga treba raditi na zajedničkom stavu cijele države da kupujemo domaće i provjereno. Uspostava nacionalne police izradom Zakonskog okvira bila bi dobar početak takvog djelovanja.
Zaštita domaće, kvalitetne proizvodnje, moguća je i boljom i kvalitetnijom kontrolom uvoznih poljoprivrednih proizvoda. Treba aktivirati inspekcije za nadzor hrane na tržištu kroz redovitu i strogu kontrolu kvalitete stranih proizvoda koji se stavljaju na tržište RH. Također, potrebno je uvođenje strogog i jasnog označavanja hrane iz kojega će se točno i jasno vidjeti podrijetlo hrane te njen proizvodni ciklus od početka proizvodnje do prodajnog objekta i kupca.  

3. Kako bi riješili problem državnog poljoprivrednog zemljišta, odnosno velikog zemljišnog potencijala koji je tijekom svih ovih godina ostao zanemaren? Imamo iznad 60% neiskorištenog državnog poljoprivrednog zemljišta.
Državno poljoprivredno zemljište dati u prodaju, sa otkupom do 10 godina i zabranom prodaje strancima, odnosno ukoliko netko želi prodati, ponuditi prvo gradu, općini ili državi po dogovorenoj cijeni za trećega kupca. Prvenstvo dati mladim poljoprivrednicima sa više djece (ovisno o broju djece i maksimalna površina koju može kupiti).
Ograničiti površine za svaki dio Hrvatske (npr. dolina Neretve do 5 Ha po gospodarstvu + 1 Ha za svako dijete,… ovisno o području.) Neiskorišteno zemljište popisati, napraviti elaborate, analize tla i sl. sa preporukom uzgoja. Nakon toga napraviti javni poziv zainteresiranima za zakup ili prodaju.

4. Jeste li za izradu jasne strategije o poljoprivredi koja bi definirala područja uzgoja (žitarica, voća, stoke…), s ciljem boljeg iskorištavanja zemljišta i veće profitabilnosti poljoprivrednika?
Iako klasična regionalizacija nije potrebna u modernom vremenu (klimatske promjene, mijenjanje trendova, potreba fleksibilnosti u poljoprivrednoj proizvodnji), nužno je donijeti određene smjernice za poljoprivrednu proizvodnju ovisno o područjima s obzirom da Hrvatska, iako površinski mala, ima raznolike pedoklimatske regije. Novim smjernicama poljoprivredne proizvodnje treba povećati iskorištenost poljoprivrednog zemljišta na određenim područjima uzgajanjem kultura prikladnih za ta područja, a u kombinaciji s većom količinom znanja i inovacija u proizvodnji doći do konkurentnije i kvalitetnije proizvodnje koja za cilj treba imati održivost.
Također, potrebno je napraviti zakonske promjene koje favoriziraju one koji slijede smjernice. Usporedno s donošenjem tih regionalnih smjernica potrebna je i reforma poljoprivredno- savjetodavne službe koja danas ne ispunjava svoju osnovnu funkciju – savjetovanje poljoprivrednika na određenom području zbog prevelike birokratiziranosti sustava.

5. Povećanje stočnog fonda u Hrvatskoj je tema prisutna već godinama, međutim bez prave strategije i ljudi koji će to provesti do kraja. Kako bi Vi riješili taj problem?
Podizanje razine stočarske proizvodnje treba promatrati kao pokretač ukupne poljoprivredne proizvodnje. To se može postići kroz poticanje domaćih uzgajivača rasplodnog materijala financijskim potporama, ali i stvaranjem zakonodavnog okvira koji im olakšava opstanak.

6. Poljoprivreda napreduje iz dana u dan, međutim, kod nas kao da vrijeme stoji. Isti proizvodi/sirovine kao prije dvadesetak godina, isti problemi, isti (nestručni) ljudi na pozicijama. Do koje točke „usijanja“ se treba doći da bi se shvatilo da poljoprivredna proizvodnja mora biti primarna stvar stabilne države, posebice uz prirodne blagodati koje Hrvatska posjeduje?
Trenutna konkurentnost hrvatske poljoprivredne proizvodnje je na jako niskim granama. Izvozimo nekonkurentne proizvode kao što su žitarice, a uvozimo visoko konkurentne proizvode poput voća, povrća i mesa. Prije svega potrebno je strateško promišljanje o poljoprivrednoj proizvodnji i jasno označeni ciljevi. Temelj konkurentnosti je suradnja između primarne poljoprivredne proizvodnje i prerađivačke industrije koja može dati dodanu vrijednost primarnim poljoprivrednim proizvodima.  
Povećanje kvalitete i dugoročne održivosti proizvodnje postići će se korištenjem domaćeg sortimenta u poljoprivrednoj proizvodnji.
Dokazano je domaći sortiment prilagođeniji našim pedoklimatskim prilikama kroz dugotrajnu prirodnu selekciju. Iako postoje određeni državni instituti, trenutno je jako malo njih u službi poljoprivredne proizvodnje i surađuje direktno s proizvođačima kako bi se povećala i kvaliteta i obujam poljoprivredne proizvodnje. Od postojećih zavoda i instituta će se stvoriti povezana mreža znanstveno-stručnih centara kojima će glavni okus biti suradnja s proizvođačima i rješavanje konkretnih problema, a ne karijerni napredak kroz formalne radove. Stručno i znanstveno usavršavanje, ali ne po ključu podobnosti, nego potencijala. Kao i u drugim sektorima, tako i u poljoprivredi napredak onemogućava trom i velik birokratski aparat koji nije efikasan i ne ispunjava svoju svrhu.

7. Poticaji se isplaćuju jednako onima koji obrađuju zemlju, i onima koji ne obrađuju zemlju, onima koji brinu o dugotrajnim nasadima, onima koji ne brinu o dugotrajnim nasadima itd. Kako stati tome na kraj? Kako biste poboljšati kontrole?
Jednostavno- treba poticati proizvodnju, a ne površine u proizvodnji. Potrebna je revizija sustava svih potpora u poljoprivredi te kontrola prihoda s obzirom na površine u uzgoju. Uspostavom kvalitetnog sustava evidencije uzgoja pojedinih kultura postigla bi se potrebna kontrola. Financijske mjere moraju biti dostupne u slučaju loših proizvodnih godina, poteškoća u plasmanu i sl.

8. Ostanak, odnosno povratak mladih na selo. Na koji način riješiti taj problem, kako pomoći mladima, koje mjere poduzeti?
Trenutno porezno rasterećenje mladih poljoprivrednika koji su odlučili živjeti u ruralnom području. Svim mladim poljoprivrednicima pružiti svu osnovnu logističku i materijalnu podršku kako bi se bavili poljoprivredom i zasnivali obitelji na ruralnom prostoru.
Cilj održive agrarne politike je obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima vratiti i ojačati prirodnu ključnu ulogu u proizvodnji hrane i stvaranju i očuvanju višefunkcionalog ruralnog prostora kakav postoji u svim naprednim europskim gospodarstvima. Jedino poljoprivredna proizvodnja koja se temelji na obiteljskom gospodarstvu kao ključnoj kategoriji rasta može zajamčiti očuvanje okoliša i biološke raznovrsnosti, razvitak ruralne infrastrukture, prostornu sigurnost i očuvanje tradicijskog identiteta ljudi i krajolika na našim prostorima.
Ključna je međuresorna suradnja s resorom zaduženim za demografiju. Poticati školovanje mladih poljoprivrednika, studijska putovanja, studiranje u inozemstvu s obvezom vraćanja i ostanka minimalno 5 godina.

9. Koju ćete osobu predložiti za mjesto ministra poljoprivrede ako formirate Vladu?
O imenima možemo nakon izbora. Idemo korak po korak.

10. Vaša poruka biračima?
Slobodnu hrvatsku zemlju naši su djedovi sanjali, očevi je stvarali, a mi ćemo na njoj i od nje pošteno živjeti.

Možemo!

1. Kojih pet mjera bi bile Vaše ključne mjere u sektoru poljoprivrede u sljedeće četiri godine mandata?
Naše mjere su sljedeće: Jačanje tržišta lokalno uzgojenim proizvodima uvođenjem obvezne zelene javne nabave za opskrbu hranom i pićima u svim javnim i državnim institucijama. Investiranje i olakšavanje poslovanja  malih i srednjih tvrtki u prehrambenoj industriji i investiranje u njih u svrhu razvoja organske proizvodnje robe s dodanom vrijednošću uz povezivanje s lokalnom poljoprivrednom proizvodnjom. 
Financijska stabilizacija OPG-ova i poljoprivrednih zadruga kroz osiguranje pristupa jeftinim kreditnim sredstvima za poljoprivredu te osnivanjem Agro banke na načelima etičnog financiranja.
Povećanje površine pod organskom poljoprivredom i agroekološkim mjerama, u cilju smanjenja korištenja pesticida za 50% do 2030. te povećanje mjera zaštite prirode i poticanja regenerativne poljoprivrede. Uređenje zemljišnih knjiga i katastra s ciljem komasacije i okrupnjivanja sitnih poljoprivrednih čestica, a time i kvalitetnije kontrole i lakše prijave za poljoprivredne poticaje.
Unaprijedit ćemo evidenciju poljoprivrednog zemljišta sa svrhom aktiviranja neiskorištenog poljoprivrednog zemljišta, a u slučajevima u kojima vlasnici ne mogu osigurati poljoprivrednu proizvodnju, predlažemo davanje zemlje u zakup ili na prodaju.
Dat ćemo u  zakup 400 tisuća hektara državnog poljoprivrednog zemljišta koje trenutno nije u funkciji po simboličnoj cijeni, primarno s namjenom poticanja ekološke poljoprivrede te revitalizacije ruralnih prostora.

2. Na koji način bi spriječili ili smanjili uvoz proizvoda po „dumping“ cijenama, koje uništavaju domaću proizvodnju?
Hrvatska se nažalost nije na vrijeme pripremila na europsko zajedničko tržište, a i uvoznički lobi je bio i još uvijek je vrlo jak. Rezultat je uvoz hrane i nedovoljna samodostatnost proizvodnje koja se ne može nositi s tom nelojalnom konkurencijom.
Ono kako ćemo adresirati to pitanje je dosljedno uvođenje koncepta od polja do stola i propisivanje zelene javne nabave kao obavezne pri nabavi hrane i pića (favoriziranje proizvoda iz okruženja s manjim transportom, biodinamičkih i eko proizvoda) , te poticanjem zadrugarstva i osnivanje centara za otkup, skladištenje, sortiranje i pakiranje poljoprivrednih proizvoda s ciljem plasmana u trgovačke lance. Vlasništvo nad takvim centrima mora biti podjeljeno između proizvođača (OPG-ovi , zadruge) i gradova/općina/županija koje trebaju investirati u infrastrukturu i opremanje takvih centara. 

3. Kako bi riješili problem državnog poljoprivrednog zemljišta, odnosno velikog zemljišnog potencijala koji je tijekom svih ovih godina ostao zanemaren? Imamo iznad 60% neiskorištenog državnog poljoprivrednog zemljišta.
Dat ćemo u  zakup 400 tisuća hektara državnog poljoprivrednog zemljišta koje trenutno nije u funkciji po simboličnoj cijeni, primarno s namjenom poticanja ekološke poljoprivrede te revitalizacije ruralnih prostora; pored toga treba osigurati cjelokupne programe podrške zakupnicima: od davanja zemlje, osiguranja pristupa jeftinom i nešpekulativnom kapitalu kroz osnivanje Agro-banke temeljene na principima etičkih banaka, osiguranju poticaja i izradi programa dugoročnijih potpora u razvoju OPG-ova i zadruga umjesto točkastog, projektno baziranog financiranja. 

4. Jeste li za izradu jasne strategije o poljoprivredi koja bi definirala područja uzgoja (žitarica, voća, stoke…), s ciljem boljeg iskorištavanja zemljišta i veće profitabilnosti poljoprivrednika?
Da, mi smo za izradu strategije održive poljoprivrede koja će se bazirati na Europskoj strategiji od Polja do Stola i kao dio Zelenog plana za Hrvatsku. Pri tom, naravno, moramo aktivno uključiti poljoprivrednike i njihove prestavnike u izradu takve strategije. Smatramo da se na strateškoj razini i razini poticaja mora vratiti planiranje u poljoprivrednu proizvodnju: poljoprivrednici moraju znati koja je naša strateška dugoročna orijentacija, na koje vrste proizvodnje, koje vrste proizvoda da bi mogli planirati perspektivu i isplativost proizvodnje.
Potrebno im je osigurati lokalno tržište, olakšati poslovanje i umjesto da porezno potičemo rentijerstvo, trebali bi taj porezni okvir primjeniti na poljoprivrednu proizvodnju. 

5. Povećanje stočnog fonda u Hrvatskoj je tema prisutna već godinama, međutim bez prave strategije i ljudi koji će to provesti do kraja. Kako bi Vi riješili taj problem?
Jedan od osnovnih principa naše politike je transparentnost i uključivanje, te građenje odozdo kroz procese aktivnog sudjelovanja. Drugim riječima, u analizu problema i prijedlogu rješenja bi uključili one koji se bave stočarstvom. 

6. Poljoprivreda napreduje iz dana u dan, međutim, kod nas kao da vrijeme stoji. Isti proizvodi/sirovine kao prije dvadesetak godina, isti problemi, isti (nestručni) ljudi na pozicijama. Do koje točke „usijanja“ se treba doći da bi se shvatilo da poljoprivredna proizvodnja mora biti primarna stvar stabilne države, posebice uz prirodne blagodati koje Hrvatska posjeduje?
Nažalost, poljoprivreda nije jedina grana u kojoj nazadujemo, već je to slučaj i u drugim sektorima i može se mjeriti nizom indikatora. Bez zaokreta ka modernizaciji poljoprivrede, uključivanja poljoprivrednika i razvojne strategije za održivu, ekološki poljoprivredu nećemo daleko stići. Potrebno je uložiti u razvoj ruralnih prostora: i u smislu osnovne komunalne  infrastrukture i infrastrukture za poljoprivrednu proizvodnju i povezivanje s prehrambenom industrijom, ICT infrastrukturu, do investicija u društvenu infrastrukturu: škole, zdravstvene ustanove, društvene centre, te posebice u kulturu i kulturu mladih.
Život u ruralnim područjima mora osiguravati pristup osnovnim javnim uslugama po jednakoj kvaliteti kao u urbanim centrima. Bez toga neće biti revitalizacije sela. Birokratiziranost sustava dovela je do ovog stanja učahurenosti u prošlom vremenu: potreban je interdisciplinarni pristup planiraju poljoprivrede i ruralnog razvoja i osigurati široku participaciju OPGova, zadrugara i stanovnika ruralnih područja u tim procesima. 

7. Poticaji se isplaćuju jednako onima koji obrađuju zemlju, i onima koji ne obrađuju zemlju, onima koji brinu o dugotrajnim nasadima, onima koji ne brinu o dugotrajnim nasadima itd. Kako stati tome na kraj? Kako biste poboljšati kontrole?
Mi se zalažemo za reviziju poticaja na nivou Hrvatske i Europske Unije  tako da se prioritet da OPGovima te ekološkoj proizvodnji. Znači zalažemo se za uvođenje agroekoloških mjera i povećanje organske proizvodnje.
Transparentnost davanja poticaja i podrška poljoprivrednicima je također bitna, kao i kontrola kvalitete prehrandbenih proizvoda i certifikata za organsku proizvodnju. To je izuzetno bitno kako bi se zaštitili potrošači, ali i proizvođači od nelojalne konkurencije. Kao i u mnogim drugim segmentima državne uprave, naš najveći problem se i dalje odnosi na korupciju, odnosno na nedostatak transparentnosti kod davanja natječaja. To je prvo što se mora promijeniti da bi Hrvatska krenula na bolje.

8. Ostanak, odnosno povratak mladih na selo. Na koji način riješiti taj problem, kako pomoći mladima, koje mjere poduzeti?
Nažalost, iseljavanje iz ruralnih krajeva je trend koji traje još od 50-tih godina prošlog stoljeća. Posljedice rata i neadekvatna razvojna politika nakon njega samo su još jače zacementirali taj trend. Takve dugoročne trendove nije moguće promijeniti preko noći, ali je moguće, u trajanju jednog mandata, usmjeriti razvoj u drugom smjeru. Tu je važno paralelno djelovati u više smjerova.
To uključuje poticanje OPG-ova koji moraju moći omogućiti adekvatne prihode obiteljima koje su njima bave. Nadalje, to uključuje razvoj infrastrukture, dostupnost usluga i digitalizacija ruralnih krajeva s ciljem smanjivanja drastične razlike u kvaliteti i uvjetima života između ruralnih i urbanih područja. Zato moramo raditi na razvoju manjih gradova i općenito decentralizirani razvoj.
Također, za rješavanje problema zapuštenih imanja i još uvijek vidljivih posljedica rata u pojedinim područjima, treba riješiti problem vlasništva i vlasničkih odnosa, te olakšati postupak privremenog  upravljanja napuštenim zemljištem u svrhu revitalizacije proizvodnje uz obeštećenje odnosno naknadu vlasnicima. To možemo napraviti na način da osiguramo kao država subvencioniranje zakupnine vlasnicima koji ne obradjuju zemlju, a parcele nuditi lokalnim OPG-ovima pri čemu treba izbjeći dosadašnje favoriziranje i poticanje megaposjednika. 

9. Koju ćete osobu predložiti za mjesto ministra poljoprivrede ako formirate Vladu?
Smatramo da u ovom trenutku nisu bitna konkretna imena već prepoznavanje ključnih problema u našoj poljoprivredi i vizija kako prionuti njihovom rješavanju. Nažalost, problemi naše poljoprivrede nisu novi, tu je riječ o desetljećima nazadovanja kao posljedici nedostatka strateškog razvoja.
Također, činjenica je da se ni HDZ-ove vlade ni SDP-ova vlada nisu pripremili na konkurenciju koja je došla u pridruživanju EU tržištu, tako da hrvatska poljoprivreda i dalje pati od rascjepkanosti zemljišta, nesređenosti zemljišnih knjiga i vlasničkih odnosa, poticaja koji preferiraju velike zemljoposjednike i nizu drugih strukturalnih problema. Kao parlamentarna stranka, zahtijevat ćemo da se ovi problemi  adresiraju uz  uključivanje svih relevantnih dionika u rješavanje problema i na transparentan način.

10. Vaša poruka biračima?
Nemojte ostati doma, izađite na izbore!
I naravno podržite Možemo – političku platformu jer smo jedina politička opcija koja želi investirati u revitalizaciju ruralnih prostora i razvijati poljoprivredu na način koji će odgovoriti na rizike klimatskih promjena, koja će  zaštiti proizvođače od negativnih utjcaja globalnog tržišta, favorizirati lokalnu proizvodnju, te pripremiti poljoprivredu za zelenu transformaciju.

———————————————————————————————————————-

To su bili odgovori triju stranaka.

Smatram da će neki odgovori svakako potaknuti raspravu, ali ostaje pitanje zašto i zbog čega ostale stranke nisu se udostojile odgovoriti na postavljena pitanja o poljoprivredi?
Možda za njih vrijedi, šutnja je zlato.

U nedjelju birate, ne sebi, nego svojoj djeci i unucima!



Autor članka: Matija Pavelić, mag.ing.agr.