Pet povrtnih kultura koje sijemo u kolovozu

povrce kulture povrtne

Povrće iz vlastitog vrta u jesen i zimu? Donosim Vam pet povrtnih kultura koje bi se trebale naći u svakome vrtu za konzumaciju u jesen/zimu.

Za sjetvu/sadnju ovog povrća nisu potrebne velike površine i to je velika prednost. Oni koji imaju plastenike puno će lakše i bez brige dočekati zrele biljke u jesen i zimu, dok svi ostali koji će sijati na otvorenom moraju zaštiti svoje povrće.
Bitno je naglasiti da pet navedenih povrtnih kultura se treba sijati/saditi osam do devet tjedana prije moguće pojave prvih mrazeva. Najlakše ću objasniti na primjeru.


Područje središnje Hrvatske, najčešće se prvi mrazevi mogu očekivati krajem rujna ili početkom listopada. Recimo da računamo s prvim mrazom datum 1.10., tada osam tjedana ranije znači sjetva/sadnja ovih povrtnih kultura oko datuma 6.8. Na Vama je odluka kada ćete što sijati, ali ovo su preporuke kojih se dobro držati i slijediti ih.

Velika prednost sjetve u ovo vrijeme je manja mogućnost pojave puževa kada povrće već nikne. O tome, kako zaštiti svoje povrće od puževa pročitajte ovdje.


Pet povrtnih kultura za sjetvu u kolovozu za Vas i Vaše najmilije:

Brokula
brokula

Ovo je jedna cijela porodica koju možemo sijati/saditi u ovom periodu godine. Porodica kupusnjača obuhvaća 39 vrsta od kojih se mnoštvo koristi i za ljudsku prehranu. Isto tako, uzgoj ovog bilja nije zahtjevno i zahvalno je za prehranu kunića, peradi, koza i ovaca u zimskom periodu godine kada zelenog hranjiva nedostaje u potpunosti. Na ovaj način se kod manjih životinja taj nedostatak zelenog hranjiva  tijekom zime može dosta smanjiti i dobro utjecati na njihov razvoj i rast tijekom hladnog perioda godine.

Ako je ikako moguće brokulu je dobro saditi iz rasada koji je unaprijed pripremljen, jer tako će se biljka bolje razviti i ranije donijeti urod. Sjetvom sjemena direktno u tlo, ovaj proces do uroda ide sporije i riskantniji je. Ako vrijeme posluži, odnosno period prvog mraza se otkaže za 2-3 tjedna, tada možemo i iz sjemena očekivati urod. Ali svakako preporučam unaprijed pripremljeni rasad i površinsku zaštitu kada krenu mrazevi.
Ovdje također u kupusnjače mogu nadodati: bijela repa, crvena repa, gorčica, kupus, cvjetača…

Špinat
spinat listovi špinat

Tko se na riječ špinat ne sjeti Popaja i njegovih mišića, taj nije s ove planete.
Bez šale, špinat je fantastično zahvalna biljka za sjetvu u ovo vrijeme jer ćete ga imati za branje čak i više od pola godine od sjetve. Naravno, ako ste ljubitelj špinata i njegovog okusa.
Ako ga površinski zaštitite, kvaliteta listova će biti bolja i s adekvatnom površinskom zaštitom nakon zime (i nakon što požuti) ponovno će krenuti rasti sve do travnja-svibnja. Kažem, fantastična biljka i vrlo zahvalna za razne obroke.
Najbolja je sjetva osam do devet tjedana prije nadolazećih mrazeva, iako i dva do tri tjedna prije mrazeva ako posijete nećete pogriješiti (kao niti kod sjetve salata), samo ćete prvu „berbu“ odgoditi za nekoliko tjedana.

Salata
zelena salata

Tko ne voli jesti salatu? Kakav je to ručak bez salate kao priloga, i općenito govoreći bi bilo dobro imati jednom dnevno salatu uz obrok. Osobno, često je samu pojedem uz dodatak češnjaka i limunovog soka.
Salata je odlična za sjetvu u ovom periodu godine i za ukusne zalogaje u jesen i zimu. Uvijek iz malo sjemena bude ogromna masa ukusnog zelenila.
Prednost sjetve salate je ta, da je dosta otporna na niske temperature i prve mrazeve. Ako želimo zaštiti salatu, onda kao i kod ostalih zimskih povrtnih kultura je potrebna površinska zaštita. Ali puno manje štete će salata pretrpjeti od niskih temperatura i snijega nego ostale kulture.
Velika razlika u proljetnoj i jesenskom/zimskoj salati je okus. Kada krenu vrućine, mnoštvo salate bude opečeno od sunca i dobiva specifičan gorkast okus. Kod zimske salate toga nema, te su i same štete na biljci manje.
Sjetva sjemenom izravno u zemlju osam do devet tjedana prije prvih očekivanih mrazeva.
Ovdje bih napomenuo i matovilac kao ideju za sjetvu, ukusno zelenilo kojeg mnogi obožavaju.

Kelj
kelj glavica

Isto kao i brokula, pripada u porodicu kupusnjača. Ali istaknuo sam ga ovdje jer je zbilja fantastična, korisna i otporna biljka. Ono što je zanimljivo i znam da mnogo ljudi toga nije svjesno i ne zna, je to da kelj koji se uzgaja za zimsko razdoblje, zbog niskih temperatura i mrazeva ima osjetno slađi okus. Mogao bih reći, hladnoća za zaslađuje.
Svakako zasijte nekoliko redova i kušajte ga u zimu, i okusit ćete na vlastitim nepcima o čemu pišem. Kod kelja možemo se koristiti presadnicama ili sjemenom, što nam uvelike olakšava sjetvu. Pošto od kelja koristimo list kao završni urod za prehranu, tako je i samo vremensko razdoblje do berbe kraće nego kod brokule.

Potrebna je površinska zaštita usjeva, iako sam viđao i kelj ostavljen bez ikakve zaštite nakon mrazeva, ali tada „rok trajanja“ biljke se znatno skraćuje. Stoga, 20ak sjemenki u zemlju osam do devet tjedana prije prvih očekivanih mrazeva i imat ćete ukusnu hranu na svojem tanjuru u hladom periodu godine.

Mrkva
mrkva karoten

Omiljena povrtna poslastica u svako doba godine. Svježa ili kuhana, ukusna na sve načine.
Najbolje bi bilo imati već pripremljeni rasad, ali ako ćete se odlučiti na sjetvu sjemena direktno u tlo tada morate redovito zalijevati ako temperature budu visoke u kolovozu na početku sjetve. Od ovoga će zavisiti njen početni porast. Mjesto sjetve dobro prekopajte, da olakšate biljci dublje prodiranje i  širenje.
Preporuka bi bila da se mrkva također površinski zaštiti od niskih temperatura. Ali nekoliko mrazeva joj neće naštetiti.
Kao i kod kelja, hladniji period godine mrkvu čini još ukusnijom. Zimska mrkva je puna šećera i kao takva, nemjerljivo ukusnija od mrkve koju konzumiramo u ljeto.
Ovo je jedno od najukusnijeg povrća koje možete imati u cijeloj godini!

Zaključak
Ovdje sam nabrojao i ukratko nešto napisao o samo pet povrtnih kultura. Postoji još dosta biljaka koje se mogu sijati direktno iz sjemena i saditi iz već pripremljenog rasada u ovom periodu godine.
Ali, i s ovim pet biljaka možete imati itekako dovoljno povrća za vlastite potrebe u toku jeseni i zime.
Ako ste zakasnili s pripremom rasada ove godine, bez brige.
Pokušajte iz sjemena direktnom sjetvom u tlo, ali za sljedeću sezonu se pripremite i računajte na rasad koji će biti potreban za kolovoz sljedeće godine.

Autor članka: Matija Pavelić, mag.ing.agr.