Malčiranje zakorovljenih poljoprivrednih parcela

Malčiranje u poljoprivredi se pokazuje kao jedan odličan potez krčenja živica i ostalog raslinja (vegetacije) na zapuštenim poljoprivrednim parcelama koje se već godinama zakorovljavaju.
Brzi i efikasan način suzbijanja daljnjeg širenja divlje vegetacije, mogli bi reći.

Sigurno ste sami pokušavali očistiti parcele od zakorovljenosti ili bolje reći šikaru gdje već drveće raste godinama. Motorke, trimeri, mačete i mogli ste krenuti u borbu s vjetrenjačama.
Koliko je to bilo iscrpljujuće i koliko je to Vašeg vremena iziskivalo?
Jasno, pomislit ćete na prvu, uštedjeli ste novac, ali jeste li ga zapravo uštedjeli?!

Malčiranje na ovim fotografijama koje sam snimio prije nekoliko dana se obavlja traktorom od 280 KS i malčerom s dijamantnom drobilicom. Malčer melje doslovno sve pred sobom do širine od 40-50 centimetara i može ići u dubinu do 50 centimetara.
Postoji mnoštvo malčera na tržištu za različite namjene, od onih manjih za voćnjake do velikih za malčiranje šumskih puteva.
Malčiranjem mrvimo, sitnimo i meljemo vegetaciju koja stvara malč na tlu. Taj gornji sloj koji ostaje nakon malčiranja čini tlo plodnijim i prozračnijim ali isto tako sprječava i eroziju tla.
Zakorovljene parcele koje se ne obrađuju, i još pritom koje su pune raslinja, korova i drveća stvaraju veliki problem svima koji obrađuju svoje parcele, a u susjedstvu imaju problematičnu parcelu koja se iz godine u godinu samo širi. Tako da je to jedan od najčešćih razloga zašto se kod nas u Hrvatskoj vrši malčiranje, vrlo često je to suzbijanje susjedove neodržavane vegetacije.

Navesti ću samo neke od dobrih razloga za malčiranje koji su sljedeći:
Uklanjanje invazivnih vrsta koje se brzo šire i teško ih se riješiti s pojedinih parcela. Malčiranjem uklanjamo i meljemo njihov korijen kako bi se izbjeglo buduće širenje, a pritom se biljku laički rečeno pretvara u hranjive sastojke za tlo. Vrijeme malčiranje igra veliku ulogu, ali o tome pri kraju članka.

Požari, odnosno prevencija požara. Kako na obali, tako i u unutrašnjosti malčiranjem možemo, ako ne spriječiti onda barem napraviti odličnu prevenciju od potencijalnih požara. Ovdje ne mislim na uništavanje šuma, već na malčiranje neodržavanih parcela koje i budu najčešće okidač za nastavak velikih požara.

Ako imate granja od živice koje obrezujete, od voćaka, od cvijeća, sijena ili slame, sve se može bacati na polje i malčirati. Usitnit će se i stvoriti prirodni malč na parcelama, a isto tako unesimo hranjive tvari u tlo.

Stvaranje staza i putova. Naravno, ovo samo dolazi u obzir ako ste u dobrim odnosima s osobom kroz čiju parcelu planirate malčirati. Ali evo, ovo je odlična stvar i jedan savjet za eko turizam. Zamislite staze (širine 2,5 metara) kroz neka obrasla grmlja i jahanje na konjima. Stranci plaćaju takve pustolovine, i to jako dobro.

Okrčene parcele se mogu ograditi električnim pastirom i koristiti za ispust životinja uz prihranu.

Ovo su samo neki od razloga zašto je dobro malčiranje.

Sada kada su nabrojani neki razlozi zašto malčiranje može dobro poslužiti, pogledajmo i i neke nedostatke malčiranja u poljoprivredi:
Kao prvo, malčiranje nije uvijek i ne smije biti uvijek jedini izbor za svaku parcelu!
Isto tako, ovisi od vegetacije kada će se malčiranje obavljati. Na parcelama gdje ima velika masa lišća, piljevine, grana, starih panjeva, drveća i ostale vegetacije može doći do nepoželjnih rezultata uslijed prevelike količine organske tvari koja će se naći kao malč na površini tla.
Ako ga ima previše, tada ne može doći do kvalitetne razgradnje (anaerobna razgradnja) i takav malč postaje jako loš izvor hranjivi tvari za parcelu jer će samo dodatno zakiseliti tlo na kojemu se nalazi.


Vrijeme malčiranja je isto bitno, jer ako krenemo malčirati zarasle parcele u kasno ljeto i ranu jesen na gotovo 90% zakorovljenih parcela ćemo si napraviti problem (osim ako ne planiramo utrošiti mnoštvo novca na dobar herbicid). Uništit ćemo vegetaciju i korijene biljaka, ali unosimo njihove sjeme ponovno u tlo na različite dubine. Tako da se s gornje strane tla rješavamo problema, a s donje strane nam raste novi/stari problem.
Nisam šumar ili botaničar da znam točno procijeniti vrijeme malčiranja parcela koja su obrasla bujnom vegetacijom ali nekako mi logika nalaže da je ovo vrijeme, pa sve do kolovoza nekako najpovoljnije za malčiranje poljoprivrednih parcela.

Još jedan nedostatak malčiranja je omogućavanje bržeg širenja štetnicima i nametnicima. Jedni od njih su i puževi, odnosno jajašca puževa u tlu koji nam zadaju mnoštvo problema u povrtlarstvu kada krenu izlaziti iz tla na površinu.

I na kraju, ono što sve sigurno zanima je cijena malčiranja.
Otprilike to iznosi 1kn/m2 ako govorimo o jednom hektaru, za veće površine i cijena po kvadratu je nešto niža. Manje površine su skuplje po kvadratu, ali isto tako cijena ovisi o stanju na parceli. Kolika je zakorovljenost i vrsta vegetacije na parceli.

UPOZORENJE svima, nikada ali baš nikada ne idite ispred/iza malčera koji je u radu. Sitno ili veće kamenje, komadići drveta i ostali predmeti znaju letjeti i po stotinjak metara u daljinu. Pri svakom rukovanju s malčerom i oko malčera, čuvajte se i budite oprezni!


Autor članka i fotografija: Matija Pavelić, mag.ing.agr.