Kolinje i moguća opasnost od trihineloze

Tradicionalna svinjokolja je u punom zaletu, a samim time i povećana opasnost od potencijalnog trovanja i širenja parazitarne bolesti trihineloze.

Trihineloza – zoonoza

Izvor: poslovniforum.hr

Svinja postane invadirana parazitom trihinele u najviše slučajeva jedući zaraženog štakora ili miša (njihov izmet) ili meso već zaražene svinje. Od trihineloze mogu oboljeti i druge životinje, psi, mačke, medvjedi, jazavci, lisice, divlje svinje itd. Od ove bolesti mogu oboljeti isto i životinje iz skupine preživača.

Trihineloza je zoonoza, i zasigurno ste puno puta čuli za taj izraz, pa nije na odmet ponoviti značenje te riječi. Po definiciji, zoonoze (od grčkih riječi zoon – životinja i nosos – bolest) predstavljaju skupinu zaraznih bolesti, zajedničkih ljudima i pojedinim životinjskim vrstama, koje se mogu prenositi sa životinja na ljude i obratno. Ljudi se mogu inficirati direktno preko živih životinja (kontaktom sa slinom, izmetom, mokraćom te ugrizom ili ogrebotinom) ili nakon konzumiranja onečišćene hrane životinjskog porijekla. Težina simptoma oboljenja u ljudi može varirati od blagih simptoma do po život opasnih stanja. Zoonoze mogu biti posebno opasne za djecu, trudnice, starije osobe, te za ljude s oslabljenim imunološki sustavom.

Najveću opasnost po zdravlje ova parazitarna bolest izaziva upravo kod ljudi. Kod ljudi su simptomi simptomatski, a u težim slučajevima zaraze može doći i do smrti.
Čovjek se zarazi tako da pojede meso u kojemu se nalaze larve/ličinke trihineloze, i u takvom termički neobrađenom mesu u sebe unese neodređeni broj larvi. One se nalaze začahurene u mišićnom tkivu zaražene životinje. Najčešći rano izraženi simptomi su povraćanje, povišena tjelesna temperatura, proljev, mučnina te napuhanost (nadutost) lica.

Prva faza nakon ulaska parazita u naš organizam je tzv. crijevna faza, gdje nakon mjesec do dva dana ženke odlažu jajašca i nove larve se probijaju kroz crijeva u ostatak našeg organizma te počinju parazitirati u poprečno prugastom mišićju (najčešće), odnosno u mišićima koje koristimo u svakodnevnim aktivnostima. To su mišići ruku i nogu, mišići vrata, mišići trupa, mišići lica itd.
Pravovremena terapija pomaže SAMO dok je parazit u našem probavnom sustavu, kada se parazit probije iz našeg probavnog sustava u mišiće više ne postoji terapija koja bi spriječila njegovo daljnje širenje ili njegovo potpuno uništenje unutar našeg organizma. Liječenje se provodi putem kortikosteroida, lijekova protiv bolova i antiparazitskih lijekova.
Kada se parazit začahuri u ljudskom tijelu može preživjeti čak i do trideset godina, kod svinja je taj period oko desetak godina.

Probavanjem sirovog mesa u vrijeme kolinja, posebice tijekom pripreme kobasica ili kulena što nas, ruku na srce, velika većina nažalost i radi, baš takvim neodgovornim ponašanjem, a da prije toga nismo meso svinje donesli na analizu u veterinarsku stanicu ćemo se najčešće zaraziti ovom parazitarnom bolešću u domaćinstvu.

Pregled mesa

Uzorak svinjskog mesa za pregled na trihinelu treba biti svjež, te treba za uzorak uzeti komad ili cijelu dijafragmu/ošit, najbolje korijen ošita jer se tamo nalazi najveći broj larvi. Kada donesete uzorak u neku od veterinarskih stanica i ako taj uzorak nije dobar, veterinari će vas uputiti kako i koji dio svinjskog mesa pravilno uzorkovati za analizu.

Analiza mesa na trihinelozu u veterinarskim stanicama se većinom vrši dijagnostikom umjetne probave, koja je gotovo 100% sigurna pri otkrivanju parazita kod mesa zaraženih životinja, takav način dijagnostike otkriti će i jednu jedinu ličinku u uzorcima. U slučaju pozitivnog rezultata, životinja tj. svi dijelovi životinjskog trupa će se neškodljivo ukloniti.

Sporadični slučajevi trihineloze se javljaju na području Republike Hrvatske, a veliki utjecaj na nizak broj pozitivnih uzoraka itekako ima pravovremena i profesionalna deratizacija na gospodarstvima.

Isto tako, važno je napomenuti. Sušenjem i dimljenjem mesa, te soljenjem mesa ne možemo uništiti ličinke/larve trihineloze. Da bi se uništile ličinke trihineloze potrebna je termička obrada mesa. Ali najsigurniji način konzumacije svinjskog mesa je nakon pregleda mesa na trihinelozu.

Prevencija je najbitnija

Svi mi, počet ću od sebe samoga, uvijek govorimo kada krene kolinje/svinjokolja kako je to naše domaće meso i kako tu nema trihineloze, ali zar zbilja možemo biti toliko stručni i sigurni u to što govorimo?
Moramo shvatiti da je ova parazitarna bolest uvijek prisutna oko nas, i da je prevencija (analiza svinjskog mesa na trihinelozu) najvažniji i jedini sigurni korak za daljnju konzumaciju!

Još jedna jako bitna informacija, a koju mnogi ne znaju, prema Pravilniku Ministarstva poljoprivrede za obavljanje pretrage na prisutnost trihinela u mesu je potrebno imati ušnu markicu životinje, te isto tako i popunjeni putni list gdje je upisana životinja. U razgovoru s veterinarima sam doznao da taj famozni putni list i nije neophodan za pretragu mesa na trihinelozu…
Ovo za sobom povlači jednu sasvim novu temu, a to je preprodaja životinja na crno bez ušnih markica i putnih listova. Možda jednom prilikom nešto više o toj temi.

Na kraju ove teme o trihinelozi možemo zaključiti samo jedno, kontrola mesa i prevencija, pa tek onda dobar tek!

Autor članka i fotografija: Matija Pavelić, mag.ing.agr.